
GALEB BIBLIOTEKAR
U san mi dolazi
djevojka s pticom
pobjegla sa hridi pred Opatijom,
pokloni mi galeba
da me krilima sakrije
od pustinjskih kiša
i spuštenog dekoltea nestane
bez pozdrava.
Dok traju
pljuskovi grafema iz provincije
galeb se odomaćio –
lista časopise iz biblioteke,
jedemo sardele iz istog pjata,
kupuje lijekove za majku
i donosi nam jutarnje novine.
U koji san je pobjegla djevojka
kad iz mene skamenjenog
galeb pije krv da joj odleti?
Moraće čekati da se otkamenim
i kažem mu!
***
BERAČI SPUŽAVA
Pjevušeći po taktovima revolucionara,
berači spužava sjedaju u tavernu
da vinom zaliju
golemi ulov
i pohvale se jedan drugom u bradu.
Đed je poklonio konobarici
narandžastu obima njene dojke.
Otac crvenu, veličine srca,
italijanskoj divi sa broda Galeb.
Sin će mrežastu, žute boje,
vjerenici da sašije bikini.
Unuk u torbici čuva
ljubičastu u obliku trube
za sveca zaštitnika grada.
Nju niko ne želi…
Na poziv trube
za odbranu luke od ralja okeana
niko se odazvao ne bi!
***
VINARIJA
Pred zaron u spokoj –
vinske boce poharaše cikloni.
Oluje blatine, plavca i vranca
odnose krhotine savršenstva u pjenu.
Iz skorčanih lokava krstača i žiška
viri obnažena nemoć
i brzinom munje osvjetljava bestrag.
Zašto se onda ova zemunica
vinarijom apostola spasenja zove
kada čepovi od plute
iz ušnih pećina izrastaju
a minđušama od stakla
izdrobljenih boca
grkljane nam sijeku
da bocuni blaženih krvnika
ne presuše…
***
IGLUNI, POŽURITE…
Šušti starogrčki novac
na dlanovima žena u koktel togama
dok kupuju nevine iglune
od trgovaca robljem
da braći na bojištu
sablje naoštre
i jarbole vazdignu.
Šušte perperi na dlanovima
žena u koroti
dok kupuju oplakane iglune
od trgovaca spaljenih knjiga istorije
gdje jarboli od javora suvog
i sablje u korale pobodene
robuju tišini.
Čujte me, igluni!
Dopuzite do obala.
Brodovlju od crne zemlje
sa pramcem litica
krikom naredite da izroni.
Požurite ako već ne plovite
dubinama ulja
žena u koroti…
***
DRUGI ŽIVOTI
Ko se još sjeća kada smo
isplovili ka jonskim lukama
i odakle utovarili
bisere i lobanje ježeva
za minđuše i ogrlice gimnazijalki
u gradovima bez mora
gdje se u salonima odlučivalo
kako da nam zdravicom popiju dušu?
Znaju li mape da smo stigli
ili su jantarom izbrisale
azurne magistrale za nama
da, uplakani od tuge i uvrijeđeni,
nakit ne donesemo karijatidama
sa sjekirom u rukama.
Bezdomni do zla boga
i suzni od sreće,
na jonskom tlu podmlađivaćemo se
dugo boćanjem dojkama aristokratkinja
ne znajući da su naši životi
negdje u sadašnjosti –
odavno iscurili…
***
TALASOKRATIJA
Bio sam podoficir
feničanske mornarice
i u osvojenim lukama
vidio dojke plesačice u ogledalu mača.
Bio sam arhivar gospodara mora
kada su u kolonijama,
na trgovima Sidona,
Tira i Dalmacije
svečano puštali golubove
sa mojim katrenima u kandžama
žilavijim od eona.
Mrežom trgovačkih puteva ogrnut,
sada sam senator zaklet
talasokratiji
usamljen u auli
i ponosan što me ne čuju –
nesvjesan da ću deklamovanjem
prvo vodu u koljenima zatalasati!
***
BORIS JOVANOVIĆ KASTEL /1971/
Kritika ga smatra najznačajnijim crnogorskim pjesnikom mediteranske orijentacije i uglednim imenom mediteranskog pjesništva i književnosti bivše Jugoslavije.
Objavio je trideset knjiga poezije i eseja. O njegovoj poeziji objavljena je knjiga izabranih eseja domaćih i stranih pisaca Mediteranski gospar (2009).
Dobitnik je svjetske Pohvale za poeziju Nosside 2011. koja se dodjeljuje pod pokroviteljstvom Svjetskog poetskog direktorijuma UNESCO-a u italijanskom gradu Ređo Kalabrija. Uređivao je časopis za književnost Ovdje (2000-2003).
Poezija mu je prevođena na italijanski, engleski, poljski, češki, mađarski, albanski, ukrajinski i slovenački jezik.
Zastupljen je u Antologiji svjetske poezije Nosside na italijanskom jeziku, Antologiji Mediteranske ljubavne poezije od najstarijih vremena do danas, Antologiji slovenske poezije na slovenačkom jeziku, Antologiji južnoslovenskih poezija na poljskom u izdanju Agawe iz Varšave, dvojezičnoj češko-engleskoj, Antologiji savremene slovenske poezije Bludni korijeni (2015) objavljenoj na Univerzitetu Palackog u Olomoucu u Češkoj Republici koja se izučava na svim univerzitetima slavistike u Evropi i svijetu, u prestižnoj Antologiji mediteranske poezije Mare Mare u kojoj svaka zemlja Mediterana ima po jednog predstavnika čija poezija je objavljena na italijanskom i maternjem jeziku autora (Adda editore, Bari, 2017, u izboru i prevodu Milice Marinković), u antologiji crnogorske poezije u ukrajinskom časopisu Vsesvit iz Kijeva (11-12/2016, u prevodu Dmitra Čistjaka i izboru Sretena Perovića), Antologiji crnogorske poezije na italijanskom jeziku, Antologiji crnogorske poezije na albanskom jeziku, antologijama crnogorske poezije, antologijama poezije o vinu, ženi…
Kastelov izbor iz poezije na slovenačkom jeziku Ručak na hridini /Kosilo na čeri/objavila je 2014. godine slovenačka izdavačka kuća Hiša poezije u antologijskoj ediciji evropskih pjesnika Poetikonove lire kao dio programa Evropske komisije. Izbor iz poezije na makedonskom jeziku Čekaju li nas brodovi (Чекаат ли бродовите) objavilo je renomirano Udruženje za nauku i kulturu НОВА iz Bitole 2018. godine.
Knjiga poezije Pozivno pismo suncu (2016), objavljena u prestižnoj biblioteci savremene crnogorske poezije Savremenik Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice, ovjenčana je prestižnom nagradom Književno pero Hrvatskog književnog društva za knjigu godine van izdanja HKD. Knjigu poezije More u naručju (2017) objavio je Kulturni centar Novog Sada u poznatoj ediciji Anagram koja obuhvata savremene regionalne i evropske autore. Na Struškim književnim susretima 2017. godine u Strugi i Ohridu, Kastel je ovjenčan nagradom za poeziju Kniževni branovi. Beogradski Institut za razvoj humanističkih disciplina Belko, Kastelu je u martu 2018. godine dodijelio specijalnu nagradu Balkanski juvelir za nemjerljiv doprinos baštinjenju, očuvanju i razvoju duha poezije i muzike Mediterana u književnom opusu. Iste godine, Borisu Kastelu je za doprinos mediteranskoj poeziji i povezivanju mediteranskih naroda i kultura uručena hrvatska književna nagrada Goran Bujić koju dodjeljuje zadarski Ogranak Hrvatskog književnog društva u Zadru.
Italijanski časopis za svjetsku književnost Margutte u oktobarskom broju 2014. godine, objavio je Kastelovu poeziju u prevodu Marije Tereze Albano. Kastelovu poeziju na engleskom jeziku, u prevodu Vladimira Sekulića, objavio je 2017. godine i časopis za mediteransku književnost Odisej (Odyssey) koji objavljuje najznačajnije pisce Mediterana od antičkih vremena do danas. Ciklus Kastelove poezije na azerbejdžanskom jeziku objavljen je u časo pisu Ulduz (Zvijezda, br. 623, IV 2021) u bloku 12 crnogorskih pjesnika i pisaca, u prevodu Lene Ruth Stefanowitz i Božidara Proročića.Izabran je u trideset pjesnika svijeta učesnika VI Svjetskog festivala poezije (Sixth World Poetry Festival) u Kalkuti (Indija) 2012. i 2014. godine.
Živi u Podgorici.











