IZNAD RADARA
Fiju fiju fiju.
Ti si ptica grabljivica, velika ptica grabljivica.
Jastrebove kandže drob, ne družiš se vrebaš.
Pjesme nastaju iz kaveza. Što praviš što smjeraš?
Glumiš gladnu selicu? Smrtno ranjenu prepelicu?
Kljunom od gvožđa sebi gnijezdo spremaš.
Ti si ptica grabljivica, velika ptica grabljivica.
Iz razderane srne laste pjesmu pjevaš.
Nećeš ptiće mladunčad, prema dolje da gledaš.
Letiš iznad radara, dometa
(Brzina sačmenih udara na visini od 42 metra gubi pola).
Ne boli te rijedak zrak? Let u zgusnut mrak?
Ti si ptica grabljivica, velika ptica grabljivica.
Fiju fiju fiju.
***
KORIJEN NJENOG IMENA
Himna grč. ὕμνος – pjesma, hvalospjev
Razdrobio orobio, šta si to izgubio odljubio?
Bogat dok se himnila
grnčarija riječi je najskuplja.
To nije zemlja ni svod, već ubogi pad.
Razvratnik? Noćni odvratnik?
Razdrobio orobio šta si to izgubio odljubio?
Juriš u tuđost? U pohot?
Porod života, to nije zemlja ni svod,
već riječ koja duševi povraćaj bogatstva.
***
MATI ‘LADNE VODE
Moloda rus. – mlada
Opstoji storija o manastiru ili samostanu (?),
životnoj školi razrednom kršumu.
Mladoj sestri što usni u red da se poda,
o majci u odrima svetima
u cijeni stroga oka ne vidje gladi otoka,
dana kad se podno podne u bunarski bezdan da,
da moloda modra splasne zanavijek (?).
Sestrice redovnice kantom bunara izdižiše je na oblog van,
da sirotanka diše i dok se ne shvati iznenada banu mati.
Pred maticom i drugaricama sestricama
svja što napita mladica izusti tada Mati ‘ladne vode.
Mati klimnu i sve sestruške u jednom naučenom klimnuše.
***
ADAĐO ZA PLAM
U vodenicama od kukuruza
u trku naopako obuvenih čizama
u stidu dobrote…
U poderanom osmijehu majke
tražio sam
u rupama, u šiblju, šatorima od prirode
na vrhu trešanja i sestrinom izazovu
tražio…
U krvavim usnama od igre
i ambarima od sijena,
idući tamo preko…
Gdje se ne smije skroz do rijeke
ulazeći neplivački tražio sam,
tražio u divljim životinjama koje su bježale,
tražio nikada nisam očeve oči.
***
REKVIJEM ZA MARIJU
Vidje’ tvoju smrt u zvijezdama
i posljednji put ja sam objedova’ stra’.
Nijesu iskre ono što bijaše utje’a,
već ‘e mrak međ’ njima,
već ‘e mrak međ’ njima.
***
SMRT TE NE DOTIČE
Minus je nemjerljiv u toploti kotla
(korpus neizbježnost)
dobar je dan ali noć, slatko smrzavanje.
Hipotermija je stanje usljed čega nastaje trajno oštećenje…
Smrt te ne dotiče,
ni noževi ni mostovi visina i skakavca i skoka.
Voliš život kao sve životinje
zato i mjaučeš i kevćeš
dobar je dan ali noć, slatko smrzavanje.
Posljednji stadij apatija puls je lagano ritmičan, zjenice ukočene i svijest…
(Korpus neizbježnost)
Vonj toplog kotla i kučića i mačića.
Dobar je dan ali noć
ni vau ni mjau i rez i zbijeg
u tami i unutra miriše na snijeg.
***
VO VJEKOV DERT
Narodni melos je stvaralački mol
maternji narod zbori španski
izginuli jezik je očinski dolor,
u kliještima dah za olakšanje.
Naricaljka nema svršetak i
narod ciči, kune, sijeva,
Oda radosti misli da pjeva.
Otmjenom bolu nema kraja,
u jaukliju u sevdah i svatovac,
podaje se u grč i kida se u plač
nakvašen rakiještinom
vrenjen lijenštinom,
utanjen u surov vo vjekov dert.
______________________________________________________________________________
DANIJEL GATARIĆ rođen je 1988. u radničkoj porodici. Djetinjstvo provodi u selu Štrpci kod Prnjavora. Nakon dobijanja stana od preduzeća u kom otac radi seli se sa porodicom u Prnjavor gdje završava osnovnu školu „Branko Ćopić“ i srednju školu, Gimnazija Prnjavor. Za vrijeme gimnazijskih dana počinje da se bavi pisanjem i dobija prva priznanja. Nakon završetka srednje škole prelazi u Banjaluku, gdje završava Pravni Fakultet i radi kao pravnik. Objavio je knjigu poezije “Razmaženi Adam” (2013.) i romane “Muškost Zorana K” (2015.) i “Libreto” (2019.), za koji je nominovan za Nagradu Evropske Unije za književnost (u Bosni i Hercegovini) 2020. godine koju je kritikovao za vrijeme aktivne nominacije zbog nepotizma i načina dodjeljivanja .„42 varijacije“ je drugi pjesnički rukopis koji objavljuje putem konkursa Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske za finansiranje književno-umjetničkog stvaralaštva u kategoriji poezija savremena književnost.
čovjek-časopis 