Boris Jovanović Kastel – čovjek-časopis

PET PJESAMA BORISA JOVANOVIĆA KASTELA IZ RUKOPISA “OTAC TVOJ, MEDITERAN”

KOJE BOJE JE VJEČNOST?

Mislio je da je cvijet u utrobi
djevica od terakote
boje smokvinog lista,
paleta nautičkih milja,
crni obraz dana
prije revolucije u opancima,
crveni višnjak rimskih vila
prosut po kaldrmi Risna,
tirkizni broš na jaketi četinara,
braon đardin gdje je
iz pokopanog srca gusala
niknula Verdijeva opera,
grotlom meda potpisan
suicid prije rođenja,
među listovima manastirske knjige
ukoričene bezbojnom čaprom…
Mislio je
dok, opčaran od uzleta
plave boje
nije otvorio usta –
da druge boje više
ne izgovori!

***

BORJANOVA ZVIJEZDA VJERENICA

U Pržnu,
ogrnutu pijeskom,
dječak je izlovio vjerenicu,
maloljetnju i drhtavu
crvenu zvijezdu
i dao joj ime Danica.
Rasla je u biblioteci,
kuvala mu, prala,
peglala košulje za školske priredbe,
ispravljala zadatke iz geometrije
i krasila rever.
Na dan ženidbe,
zaljubljen u svoj lik u vodi,
mladić se predao moru
i zaboravio sako na vješaoniku.

***

VELIKANI, KOLIKO LI SE RAZLIKUJEMO!

Vijenac od trnine i žila četinara
spleten na obroncima Leutara,
marina starica
u čujem rupcu zaboravih retoriku,
usklik beračice grožđa
u vrletima Dalmacije
dok joj iz pletenice cvjeta poskok,
grčka ostrva od iskopanih očiju,
oganj Andaluzije na Sahat kuli,
bunari pod crnogorskim brdima
puni melema mora
za vitezove sa Grahovca –
nadživjeće vojsku vaših besmrtnika
od stiropora i gline,
djela ispranih prvom mokraćom kozoroga.
Koliko li se razlikujemo, velikani?!
Vama vaša birokratija i ukazi.
Meni moj Mediteran.

***

POPUSTI UZDE BRODA

Daljine iskušavaju um,
luke razvrata čula,
lutanje u trouglu
otac, sin i duh – dušu
a ribolika kojoj je dosadilo
da čeka srce.
Dok žudiš za nepostojećim
i sanjaš amforišta pod muljem,
dok se odričeš smjeranja –
epilog nećeš spoznati.
Smrt ćete se bojati
postiđena maski i poraza.
Konačnost ćeš spaziti
kad vrećom urmi potkupiš proročište.
Zato, popusti uzde broda
jer savršenstvo i idoli su laž
a sreća nestali kamičak mozaika.
Bog nepoznanice
nosi tvoj broj peraja
i veličinu mornarske odore
šaljući vulkansku paru
da ti se tijelo od potrage
ne raspadne.

***

OTIĆI OD SEBE

Kad odem od sebe
vratiću se sebi –
proglasiti fjaku i diktaturu proleterijata,
oženiti djevu iz slovenske mitologije
dok igrom i pjesmom doziva vijavicu,
u konobi pojesti bajati karpaćo
posut majčinom dušicom
i tražiti feničansku princezu
u tijelu bršljana starog vijek.
Plahtom Kanaletove slike
prekriću muzej da iz poplinulih
katakombi izronim kao maturant,
kazaljke sata na tornju
zalijepiti smolom
i brancinima posuditi knjige
da ih prevedu na sanskrit.
Neću se zapitati
kako otići od sebe
kad su mi tegovi
sa kantara riblje pijace –
testisi!

___________________________________________

BORIS JOVANOVIĆ KASTEL (1971)

Kritika ga smatra najznačajnijim crnogorskim pjesnikom mediteranske orijentacije i uglednim imenom mediteranskog pjesništva i književnosti bivše Jugoslavije.

Objavio je trideset knjiga poezije i eseja.

O njegovoj poeziji objavljene su knjige izabranih eseja domaćih i stranih pisaca Mediteranski gospar (2009) i Konzul i juvelir Mediterana (2022).

Uređivao je časopis za književnost Ovdje (2000-2003).

Kastelovu knjigu poezije na slovenačkom jeziku Ručak na hridini (Kosilo na čeri, 2014.) objavila je slovenačka izdavačka kuća Hiša poezije u antologijskoj ediciji evropskih pjesnika Poetikonove lire kao dio programa Evropske komisije. Izbor iz Kastelove poezije na makedonskom jeziku Čekaju li nas brodovi (Чекаат ли бродовите) objavilo je renomirano Udruženje za nauku i kulturu НОВА iz Bitole 2018. godine. Izbor iz poezije na francuskom jeziku u prijevodu Jasne Šamić, Testament u školjkama (Testament en coquillages), objavila je izdavačka kuća Shura publikacije iz Opatije 2024.godine

Knjiga poezije Pozivno pismo suncu (2016), objavljena u prestižnoj bibloteci savremene crnogorske poezije Savremenik Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice, ovjenčana je prestižnom nagradom Književno pero Hrvatskog književnog društva za knjigu godine van idanja HKD-a. Knjigu poezije More u naručju (2017) objavio je Kulturni centar Novog Sada u poznatoj ediciji Anagram koja obuhvata savremene regionalne i evropske autore. Na Struškim književnim susretima 2017. godine u Strugi i Ohridu, Kastel je za poeziju dobio nagradu Kniževni branovi. Beogradski Institut za razvoj humanističkih disciplina Belko, Kastelu je u martu 2018. godine dodijelio specijalnu nagradu Balkanski juvelir za nemjerljiv doprinos baštinjenju, očuvanju i razvoju duha poezije i muzike Mediterana u književnom opusu. Iste godine, Borisu Kastelu je za doprinos mediteranskoj poeziji i povezivanju mediteranskih naroda i kultura uručena hrvatska književna nagrada Goran Bujić koju dodjeljuje zadarski Ogranak Hrvatskog književnog društva u Zadru.

Poezija mu je prevođena na italijanski, engleski, francuski, češki, mađarski, albanski, poljski, makedonski, slovački, ukrajinski i slovenački jezik.

Zastupljen je u antologijama crnogorske, ex-Yu, slovenske i evropske poezije. Kastelova pjesma Montenegro pročitana je na svečanom prijemu povodom inauguracije Predsjednika Crne Gore na Vili Gorica 20. V 2023. godine u izvođenju glumca Pavla Ilića.

Živi u Podgorici.

književna premijera: ZBIRKA PJESAMA BORISA JOVANOVIĆA KASTELA “POKLONIĆU TI RUŽU VJETROVA”, Shura Publikacije, Opatija, 7/2023; pet pjesama

poezija

REKLI STE MI…

Majko, rekla si mi –
sve će biti vedro
i živjećeš duže
od hercegovačkih legendi.
Kćeri, rekla si –
sve će biti vedro
i doktoriraćeš na arheologiji Jadrana.
Sine, obećao si
da ćeš porinuti
najstariji brod iz regate
u naš bocun od paučine.
Oče, rekao si mi –
sve će biti vedro
i kazaljke tvog sata, Titovog dara, neće stati.
Ali, preklinjem vas,
ostavite me samo jedno predvečerje
na moru
jer me tamo na prozorima palate
čekaju roditelji,
kći i sin
pretvoreni u kaktuse
da ni jedna ptica zloslutnica,
sita i naduvana,
ne smije doletjeti.

***

SILUETA

Nije mu trebao
sunčani sat sa Paga
da sazna u kom vijeku se
njegova sjenka praćaka.
Šta će mu
tri gutljaja vode i tri urme
da može prepješačiti pustinju
(kako kažu beduini)
i nađe je nagu.
U vijeku krvavih voajera
i braće bubnjara,
mlađeg rata i starijeg cirkusa,
hita kroz lavirinte pustinje
da se sa nasukanom
siluetom plovila
sjedini.

***

IGLENE UŠI

Pripitomio je more…
Iz kompasa istrgao
magnetnu iglu
suvišnu za navigaciju nesvodivim,
opuštena uzda jedara i san.
Po ribi pismonoši
poslao je u gnijezdo
na obrušenom tornju
da kćeri za rođendan
(bez broja svjećica)
probije uši!

***

HAVARIJA

Barba je otplivao u ropcu
do stijena
ne okrećući se za oficirima
uhvaćenim za daske
i lobanju kormila.
Kadet se borio sa kovitlacem
bez uspjeha,
mehaničar ugušio parom
a mali od kužine prerezao
grkljan kosturom tune.
Brže bolje, brodskim konopcima
vezao sam se
za pjenušavu vodu
da mi mrtvaci ne obuku
odijelo od kamenjara.

***

POZIVNICE

Najstariji vuk iz čopora
nad zalivom
pozvao me je na krsnu slavu Svetog Ilije.
Modrulji benediktinci
zakazali ručak
u čast krsnog imena Svetog Antuna.
Sa palube osmanskog jedrenjaka
kojim komanduje unuk Pirija Reisa
zovu na proslavu Bajrama, kurbanskog,
i dijeljenje mesa sirotinji
na Trgu od oružja.
U konobi u Dobroti
turisti očekuju da slavimo Roš Hašanu.
Svi slavljenici zaboravili su
rođendan mora što ih je zibalo
i pozivnice sa mog stola
galeb pismonoša će im vratiti –
neotvorene!

Dobrota, 3. VIII 2018.

______________________________________________

BORIS JOVANOVIĆ KASTEL /1971/

Kritika ga smatra najznačajnijim crnogorskim pjesnikom mediteranske orijentacije i uglednim imenom mediteranskog pjesništva i književnosti bivše Jugoslavije.

Objavio je trideset knjiga poezije i eseja.

O njegovoj poeziji objavljene su knjige izabranih eseja domaćih i stranih pisaca Mediteranski gospar (2009) i Konzul i juvelir Mediterana (2022).

Uređivao je časopis za književnost Ovdje (2000-2003).

Poezija mu je prevođena na italijanski, engleski, češki, mađarski, albanski, poljski, makedonski, slovački, ukrajinski i slovenački jezik.

Živi u Podgorici.

NOVE PJESME BORISA JOVANOVIĆA KASTELA

poezija

TOPLES ILI FATAMORGANA

Jedriličar pijan
od bocuna ruma
u podrum palate uplovljava.
Jedriličar mi je gost
na slavi i u vino mu
sipam otrov
da uzjašem jedrilicu
i mastilom južnih mora
poprskam mape
gdje niko plovio nije.
Jedriličar sam
i pletilja ribarskih mreža
hrani me otrovanim škampima.
Sama se u toplesu
sunča na jedrilici
a bogovi, dok sade marihuanu
u školskoj bašti,
misle da je fatamorgana.

***

KAP PO KAP

Otplivaj sa ove ponte do Perasta!
Imaš oko tri nautičke milje, požuri...
Ako mi do večeras doneseš
perašku tortu,
bocun vranca
i mapu zakopanih zlatnika
mletačke udovice
iz riznice Zavičajnog muzeja -
udaću se za tebe
bez svjedoka.
Kad je doplivao
i u ribarskoj mreži donio sve,
sručila se u more
bez svjedoka
a on je, kap po kap,
po njenim grudima svjetlucao...

***

KAPITULACIJA

Uzeo je čeličnu četku
naoštrenu maestralom
i glancanu sirćetom
sa skala da očisti morsku travu
da se statue bez bikinija
ne okliznu
kad odu valovima
previjati čireve.
Blistale su
a on se od morske trave,
izrasle iz torza, nije naslućivao.
Izašle iz mora,
skale su o njega kačile bikinije
i sijale
duže od lica vlastelinke
na koktelu
u čast kapitulacije.

***

TROJAC

Doplivao je iz daljina
i na obali sreo
sveštenicu pogleda harpije -
kaže da mu je supruga?
Djevojčicu meduzinih vlasi
spremnu da ga zagrli -
kaže da mu je kći?
Golog do pojasa momčića
sa štitom kralja Leonide -
kaže da mu je sin?
Kad ih je izgrlio
i poželio s trojcem da otpliva,
talasi su odjezdili u mit.
Izujedan, skamenjen i na štitu,
čeka da se talasi raskamene
i šamarima ga probude iz jave.

Ljuta kod Kotora, ljeto 2022.

__________________________________________________________

BORIS JOVANOVIĆ KASTEL (1971)

Poezija mu je prevođena na italijanski, engleski, češki, mađarski, albanski, poljski, makedonski, slovački, ukrajinski, slovenački, azerbejdžanski i druge jezike. Zastupljen je u antologijama crnogorske, ex-Yu, slovenske i evropske poezije. Živi u Podgorici.

PET PJESAMA BORISA JOVANOVIĆA KASTELA IZ ZBIRKE “AKO DOJEDRIM”, Narodna biblioteka “Stevan Samardžić”, Pljevlja, 2021.

poezija

AMFORE OSVETNICE

Spremao se za put preko okeana
ni sam ne zna zašto…
Na krmeni jarbol jedrilice ugradio
šestokraku vjetrenjaču,
ukrcao galone vode i ugalj,
usoljenu govedinu, sušeno meso,
pasulj, vanilice i lokum.
Spremio je mišice da
pri brzini od 70 milja
ispumpava vodu poslije oluja,
harpune kad se prišunjaju morski psi,
izbaždario instrumente…
Pod pazuhom zamka Svetog Đorđa
u Lisabonu ostavio je
rukopise da ga dočekaju drugačiji.
Ipak, nije zaplovio nikuda –
opljačkane i silovane amfore
ispile su okean!

***

KĆER FELUKA

Čekao sam pasate,
trgovačke vjetrove
bogomdane za plovidbu
barke iz Provanse sa dva jarbola.
Zvali su je feluka.
U zvižducima stršljenova kroz vrtove
čuo se glas barona De Tota
o vjetrovima Aliseja
i satnica dolaska
iz kritskih luka u Egipat.
Barka u grimiznoj tunici
s ogrlicom od istočnih kristala
čeka vjetar
da je predam svatovima.
Ne zna da su na Jadranu
sprženom zvijezdom bljedožute boje
uragani sve i svja protjerali u ustoriju.
Kćer feluku potapam
da ne ostane udovica
a njenom tunikom davim se…

***

PRED VRATIMA SUNCA

Zaslijepi me, sunašce,
sa Vrata sunca
od vulkanskog kamena sa Anda
uklesano rukama nevinih neimarki
u slavu boga Inka
da ne vidim močvaru
koja se više ne zove morem
nego koritom suza
iz vodenog sata preplakalih
ili mi daj blagoslov
da kroz Vrata prođem
u svoju kvasnu dimenziju.
Ako se oglušiš,
jednu od tvojih neimarki
oženiću
pa makar se
na putu do dobrotskih vezova
u prah pretvorila.

***

IGLENE UŠI

***

HAVARIJA

***

BORIS JOVANOVIĆ KASTEL /1971/

Kritika ga smatra najznačajnijim crnogorskim pjesnikom mediteranske orijentacije i uglednim imenom mediteranskog pjesništva i književnosti bivše Jugoslavije.
Objavio je preko dvadeset knjiga poezije i eseja. O njegovoj poeziji objavljena je knjiga izabranih eseja domaćih i stranih pisaca Mediteranski gospar (2009).
Dobitnik je svjetske Pohvale za poeziju Nosside 2011. koja se dodjeljuje pod pokroviteljstvom Svjetskog poetskog direktorijuma UNESCO-a u italijanskom gradu Ređo Kalabrija. Uređivao je časopis za književnost Ovdje (2000-2003).
Poezija mu je prevođena na italijanski, engleski, poljski, češki, mađarski, albanski, ukrajinski i slovenački jezik.
Zastupljen je u Antologiji svjetske poezije Nosside na italijanskom jeziku, Antologiji Mediteranske ljubavne poezije od najstarijih vremena do danas, Antologiji slovenske poezije na slovenačkom jeziku, Antologiji južnoslovenskih poezija na poljskom u izdanju Agawe iz Varšave, dvojezičnoj češko-engleskoj, Antologiji savremene slovenske poezije Bludni korijeni (2015) objavljenoj na Univerzitetu Palackog u Olomoucu u Češkoj Republici koja se izučava na svim univerzitetima slavistike u Evropi i svijetu, u prestižnoj Antologiji mediteranske poezije Mare Mare u kojoj svaka zemlja Mediterana ima po jednog predstavnika čija poezija je objavljena na italijanskom i maternjem jeziku autora (Adda editore, Bari, 2017, u izboru i prevodu Milice Marinković), u antologiji crnogorske poezije u ukrajinskom časopisu Vsesvit iz Kijeva (11-12/2016, u prevodu Dmitra Čistjaka i izboru Sretena Perovića), Antologiji crnogorske poezije na italijanskom jeziku, Antologiji crnogorske poezije na albanskom jeziku, antologijama crnogorske poezije, antologijama poezije o vinu, ženi…
Kastelov izbor iz poezije na slovenačkom jeziku Ručak na hridini /Kosilo na čeri/objavila je 2014. godine slovenačka izdavačka kuća Hiša poezije u antologijskoj ediciji evropskih pjesnika Poetikonove lire kao dio programa Evropske komisije. Izbor iz poezije na makedonskom jeziku Čekaju li nas brodovi (Чекаат ли бродовите) objavilo je renomirano Udruženje za nauku i kulturu НОВА iz Bitole 2018. godine.
Knjiga poezije Pozivno pismo suncu (2016), objavljena u prestižnoj biblioteci savremene crnogorske poezije Savremenik Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice, ovjenčana je prestižnom nagradom Književno pero Hrvatskog književnog društva za knjigu godine van izdanja HKD. Knjigu poezije More u naručju (2017) objavio je Kulturni centar Novog Sada u poznatoj ediciji Anagram koja obuhvata savremene regionalne i evropske autore. Na Struškim književnim susretima 2017. godine u Strugi i Ohridu, Kastel je ovjenčan nagradom za poeziju Kniževni branovi. Beogradski Institut za razvoj humanističkih disciplina Belko, Kastelu je u martu 2018. godine dodijelio specijalnu nagradu Balkanski juvelir za nemjerljiv doprinos baštinjenju, očuvanju i razvoju duha poezije i muzike Mediterana u književnom opusu. Iste godine, Borisu Kastelu je za doprinos mediteranskoj poeziji i povezivanju mediteranskih naroda i kultura uručena hrvatska književna nagrada Goran Bujić koju dodjeljuje zadarski Ogranak Hrvatskog književnog društva u Zadru.
Italijanski časopis za svjetsku književnost Margutte u oktobarskom broju 2014. godine, objavio je Kastelovu poeziju u prevodu Marije Tereze Albano. Kastelovu poeziju na engleskom jeziku, u prevodu Vladimira Sekulića, objavio je 2017. godine i časopis za mediteransku književnost Odisej (Odyssey) koji objavljuje najznačajnije pisce Mediterana od antičkih vremena do danas. Ciklus Kastelove poezije na azerbejdžanskom jeziku objavljen je u časopisu Ulduz (Zvijezda, br. 623, IV 2021) u bloku 12 crnogorskih pjesnika i pisaca, u prevodu Lene Ruth Stefanowitz i Božidara Proročića.
Izabran je u trideset pjesnika svijeta učesnika VI Svjetskog festivala poezije (Sixth World Poetry Festival) u Kalkuti (Indija) 2012. i 2014. godine.
Živi u Podgorici.

POEZIJA BORISA JOVANOVIĆA KASTELA (iz rukopisne zbirke “AKO DOJEDRIM”)

poezija

GALEB BIBLIOTEKAR

U san mi dolazi
djevojka s pticom
pobjegla sa hridi pred Opatijom,
pokloni mi galeba
da me krilima sakrije
od pustinjskih kiša
i spuštenog dekoltea nestane
bez pozdrava.
Dok traju
pljuskovi grafema iz provincije
galeb se odomaćio –
lista časopise iz biblioteke,
jedemo sardele iz istog pjata,
kupuje lijekove za majku
i donosi nam jutarnje novine.
U koji san je pobjegla djevojka
kad iz mene skamenjenog
galeb pije krv da joj odleti?
Moraće čekati da se otkamenim
i kažem mu!

***

BERAČI SPUŽAVA

Pjevušeći po taktovima revolucionara,
berači spužava sjedaju u tavernu
da vinom zaliju
golemi ulov
i pohvale se jedan drugom u bradu.
Đed je poklonio konobarici
narandžastu obima njene dojke.
Otac crvenu, veličine srca,
italijanskoj divi sa broda Galeb.
Sin će mrežastu, žute boje,
vjerenici da sašije bikini.
Unuk u torbici čuva
ljubičastu u obliku trube
za sveca zaštitnika grada.
Nju niko ne želi…
Na poziv trube
za odbranu luke od ralja okeana
niko se odazvao ne bi!

***

VINARIJA

Pred zaron u spokoj –
vinske boce poharaše cikloni.
Oluje blatine, plavca i vranca
odnose krhotine savršenstva u pjenu.
Iz skorčanih lokava krstača i žiška
viri obnažena nemoć
i brzinom munje osvjetljava bestrag.
Zašto se onda ova zemunica
vinarijom apostola spasenja zove
kada čepovi od plute
iz ušnih pećina izrastaju
a minđušama od stakla
izdrobljenih boca
grkljane nam sijeku
da bocuni blaženih krvnika
ne presuše…

***

IGLUNI, POŽURITE…

Šušti starogrčki novac
na dlanovima žena u koktel togama
dok kupuju nevine iglune
od trgovaca robljem
da braći na bojištu
sablje naoštre
i jarbole vazdignu.
Šušte perperi na dlanovima
žena u koroti
dok kupuju oplakane iglune
od trgovaca spaljenih knjiga istorije
gdje jarboli od javora suvog
i sablje u korale pobodene
robuju tišini.
Čujte me, igluni!
Dopuzite do obala.
Brodovlju od crne zemlje
sa pramcem litica
krikom naredite da izroni.
Požurite ako već ne plovite
dubinama ulja
žena u koroti…

***

DRUGI ŽIVOTI

Ko se još sjeća kada smo
isplovili ka jonskim lukama
i odakle utovarili
bisere i lobanje ježeva
za minđuše i ogrlice gimnazijalki
u gradovima bez mora
gdje se u salonima odlučivalo
kako da nam zdravicom popiju dušu?
Znaju li mape da smo stigli
ili su jantarom izbrisale
azurne magistrale za nama
da, uplakani od tuge i uvrijeđeni,
nakit ne donesemo karijatidama
sa sjekirom u rukama.
Bezdomni do zla boga
i suzni od sreće,
na jonskom tlu podmlađivaćemo se
dugo boćanjem dojkama aristokratkinja
ne znajući da su naši životi
negdje u sadašnjosti –
odavno iscurili…

***

TALASOKRATIJA

Bio sam podoficir
feničanske mornarice
i u osvojenim lukama
vidio dojke plesačice u ogledalu mača.
Bio sam arhivar gospodara mora
kada su u kolonijama,
na trgovima Sidona,
Tira i Dalmacije
svečano puštali golubove
sa mojim katrenima u kandžama
žilavijim od eona.
Mrežom trgovačkih puteva ogrnut,
sada sam senator zaklet
talasokratiji
usamljen u auli
i ponosan što me ne čuju –
nesvjesan da ću deklamovanjem
prvo vodu u koljenima zatalasati!

***

BORIS JOVANOVIĆ KASTEL /1971/

Kritika ga smatra najznačajnijim crnogorskim pjesnikom mediteranske orijentacije i uglednim imenom mediteranskog pjesništva i književnosti bivše Jugoslavije.
Objavio je trideset knjiga poezije i eseja. O njegovoj poeziji objavljena je knjiga izabranih eseja domaćih i stranih pisaca Mediteranski gospar (2009).
Dobitnik je svjetske Pohvale za poeziju Nosside 2011. koja se dodjeljuje pod pokroviteljstvom Svjetskog poetskog direktorijuma UNESCO-a u italijanskom gradu Ređo Kalabrija. Uređivao je časopis za književnost Ovdje (2000-2003).
Poezija mu je prevođena na italijanski, engleski, poljski, češki, mađarski, albanski, ukrajinski i slovenački jezik.
Zastupljen je u Antologiji svjetske poezije Nosside na italijanskom jeziku, Antologiji Mediteranske ljubavne poezije od najstarijih vremena do danas, Antologiji slovenske poezije na slovenačkom jeziku, Antologiji južnoslovenskih poezija na poljskom u izdanju Agawe iz Varšave, dvojezičnoj češko-engleskoj, Antologiji savremene slovenske poezije Bludni korijeni (2015) objavljenoj na Univerzitetu Palackog u Olomoucu u Češkoj Republici koja se izučava na svim univerzitetima slavistike u Evropi i svijetu, u prestižnoj Antologiji mediteranske poezije Mare Mare u kojoj svaka zemlja Mediterana ima po jednog predstavnika čija poezija je objavljena na italijanskom i maternjem jeziku autora (Adda editore, Bari, 2017, u izboru i prevodu Milice Marinković), u antologiji crnogorske poezije u ukrajinskom časopisu Vsesvit iz Kijeva (11-12/2016, u prevodu Dmitra Čistjaka i izboru Sretena Perovića), Antologiji crnogorske poezije na italijanskom jeziku, Antologiji crnogorske poezije na albanskom jeziku, antologijama crnogorske poezije, antologijama poezije o vinu, ženi…
Kastelov izbor iz poezije na slovenačkom jeziku Ručak na hridini /Kosilo na čeri/objavila je 2014. godine slovenačka izdavačka kuća Hiša poezije u antologijskoj ediciji evropskih pjesnika Poetikonove lire kao dio programa Evropske komisije. Izbor iz poezije na makedonskom jeziku Čekaju li nas brodovi (Чекаат ли бродовите) objavilo je renomirano Udruženje za nauku i kulturu НОВА iz Bitole 2018. godine.
Knjiga poezije Pozivno pismo suncu (2016), objavljena u prestižnoj biblioteci savremene crnogorske poezije Savremenik Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice, ovjenčana je prestižnom nagradom Književno pero Hrvatskog književnog društva za knjigu godine van izdanja HKD. Knjigu poezije More u naručju (2017) objavio je Kulturni centar Novog Sada u poznatoj ediciji Anagram koja obuhvata savremene regionalne i evropske autore. Na Struškim književnim susretima 2017. godine u Strugi i Ohridu, Kastel je ovjenčan nagradom za poeziju Kniževni branovi. Beogradski Institut za razvoj humanističkih disciplina Belko, Kastelu je u martu 2018. godine dodijelio specijalnu nagradu Balkanski juvelir za nemjerljiv doprinos baštinjenju, očuvanju i razvoju duha poezije i muzike Mediterana u književnom opusu. Iste godine, Borisu Kastelu je za doprinos mediteranskoj poeziji i povezivanju mediteranskih naroda i kultura uručena hrvatska književna nagrada Goran Bujić koju dodjeljuje zadarski Ogranak Hrvatskog književnog društva u Zadru.
Italijanski časopis za svjetsku književnost Margutte u oktobarskom broju 2014. godine, objavio je Kastelovu poeziju u prevodu Marije Tereze Albano. Kastelovu poeziju na engleskom jeziku, u prevodu Vladimira Sekulića, objavio je 2017. godine i časopis za mediteransku književnost Odisej (Odyssey) koji objavljuje najznačajnije pisce Mediterana od antičkih vremena do danas. Ciklus Kastelove poezije na azerbejdžanskom jeziku objavljen je u časo pisu Ulduz (Zvijezda, br. 623, IV 2021) u bloku 12 crnogorskih pjesnika i pisaca, u prevodu Lene Ruth Stefanowitz i Božidara Proročića.Izabran je u trideset pjesnika svijeta učesnika VI Svjetskog festivala poezije (Sixth World Poetry Festival) u Kalkuti (Indija) 2012. i 2014. godine.
Živi u Podgorici.