NIETZSCHE PO ISLAMU
Sve što insan
Duže živi
To gluposti
Više doživi
I više jada
Sa mukom proživi
Smisao šta je?
Tako mi je.
Prijatelju dragi,
Lijepi Azraile,
Osmjehujem ti se,
Gdje si?
Dođi što prije!
***
JUTARNJA (5. 11. 2022.)
Vjetreno jutro
S pokušajem ptica
Da njemu prkoseći,
Kasneći negdje
Lete.
Polomljene grane
Svuda uokolo
I miris šišarki palih
Oko tona
Crkvenoga zvona,
Da par narednih
Dana, priča i kazuje…
To kakav se kijamet
Zbio prošle
Noći.
***
TRAGANJE
U ulici kojoj?
Kojem sokaku?
Gdje tražiti
Sve su iste,
Svaka mahala
Drugoj liči,
Sve su slične,
Svi su isti.
Prebaci šal svoj
Preko lica,
U pješčanu
Oluju jurni,
Van zidova,
Izvan gradova,
Da je nađeš
Ti potraži!
Poput egzaltiranog
Derviša, što
S kraja
Na kraj
Svijeta luta,
Tražeć’ smisao
Onom čega
U pravom smislu
Niti nema.
***
ODISEJA (ALI BEZ ITAKE I BEZ ODISEJA)
Sakupljam fragmente života
u svitanje,
dok brod moj je,
negdje nasred mora
i vadim sva
pisma iz boce
što su već
davno trebala zaplivati.
Koliku utegu nose
dobro je da i
brod ne potone.
Iza mene
prošlosti je more,
a ispred mene
nejasni obrisi horizontom plove.
Gdje god da se okrenem
nebo i more se dodiruju,
stapaju u jedno i
jasnu sliku ne daju.
Pa kako onda znati
šta od ovog je bilo,
šta to biva,
a šta će tek da dođe?
***
POSJED
Naše su
Prošlosti satkane
Od niza
Bez namjere
Il’ sa njom
Propuštenih prilika
Al’ mi toga
Nismo svjesni
Niti nas je
Kad i ko učio
Da su i ove prilike
Naša vrijedna
Zaostavština
__________________________________________________
ENVER RIZVO je rođen 26.6.1998. godine u Sarajevu, gdje je stekao osnovno i srednjoškolsko obrazovanje. Zbog posebnog interesovanja i ljubavi prema historiji kao nauci, upisao se 2017. godine na Odsjek za historiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je diplomski studij završio sa usmjerenjem na periodu kasne antike, odbranivši završni rad na temu ”Julijan Apostata”. Posebno je zainteresovan za historiju Vizantije, a učestvovao je sa zapaženim rezultatima na nekoliko međunarodnih vizantoloških konferencija. Član je nekolio građanskih udruženja i aktivan učesnik u različitim društvenim i kulturnim aktivnostima, te je posvećen aktivizmu. U slobodno se vrijeme bavi pisanjem poezije i iza sebe ima veći broj publiciranih literarnih radova, a za svoje pjesničke uzore smatra Konstantina Kavafija i Jorgosa Seferisa. Piše uglavnom apstraktnu, misaonu i historijsku poeziju.
čovjek-časopis 