REZULTATI PRETRAŽIVANJA.
Internetsko pretraživanje Anne Sexton
Kaže da korisnici također pitaju
Is it true Anne Sexton
What happened Anne Sexton
When did Anne Sexton die
Did Anne Sexton attend college
I puno je još pitanja korisnika
O mojoj majci po zdjeli mlijeka
O mojoj sestri po zdjeli hladnih krumpira
Anne i ja sjedimo na širokoj prozorskoj dasci
Vedra je proljetna noć i svaka ima svoju sjajnu zvijezdu
Anne je stvarnija nego što može biti
Moj grijeh moj grijeh moj grijeh
Anne se dogodilo sve što je moglo i moralo
Njeno je uzglavlje oduvijek mramorno
Anne jedino još nije umrla
Vidim je u zelenilu koledža
Pod stablom kuglastog javora gricka dugačku slamku
I zadirkuje Silviju
Vidim je parkiranu u garaži
Pod kupolom limene kutije gricka dugačku cijev
Zadirkuje nas
Izaziva
Hoće da se stalno pitamo je li Anne tako htjela ili je to tek
Obična nesreća
***
WISLAWA. SESTRA.
Kako Wislawa podnosi noći
pitam se povremeno
dok tražim položaj za stolom, pod tušem
dok polažem pramen kose na bijeli jastuk
Kakva je Wislawina noć
ona je katkad moja mama
ona je uglavnom moja sestra
Wislawa tješi, kaže, znaš da zvjezdani
prah zapravo ne svijetli
Zvijezde su uopće precijenjene,
govori umjesto uspavanke,
i dan se sasvim lijepo podnosi i bez njih
Wislawa je nježna rijeka
Dugačkim prstima
obrezuje šume mnogih riječi, vadi ih pažljivo,
češlja im korijenje
Silnim tokovima
razvrstava stotinu radosti
sadnice, trajnice, neobavezno štivo
početak i kraj
Kako Wislawa podnosi ijednu noć
sad kad je utonula u utrobu zvijezde
To su pitanja
koja sebi postavljamo
***
ADAME, SESTRO.
Otkud ti, Adame, u mojim pjesmama
o sestrama?
I može li se reći nešto
u tvoju obranu?
Knjiga je to i o noći, brate
sestro,
reći ćeš
u kojoj skupljamo kosti svih osakaćenih
svjetova.
Prigrlimo u krilo stihove.
I dugo dugo češljamo njihovu kosu.
Gdje si ti u noći, Adame?
Jesi li pokriven njezinim noćnim velom
ili svijetli tvoja glava?
Blještavi oreol.
Putokazuje, osvjetljava
knjigu
koju vrijedi pročitati
za ovog svijeta
s kojim nemamo baš ništa.
Nego, reci,
otkud ti
A
DA
ME
nisi pitao
gdje je najbliža autobusna stanica
sklonište za napuštene životinje
ima li ovdje galerija ili kazalište
gdje je, zapravo,
u ovom gradu
moguće nestati.
***
GWENDOLYN. MAJKA.
Postala si moja majka
jedne nedjelje
Bila si Gwendolyn ljubavnica
predana nježnim kućnim radinostima
a onda si postala moja majka
U vremenu između šarenog pokrivača
i kolačića s čokoladnim mrvicama
ugnijezdila si mrvicu mene u prostor
između prepona
Paperje je pokrivalo moje tjeme
Slušala sam kako recitiraš
Svlačiš se
Predosjećaš primirja
Tišinu kišnog jutra
Daljinu posljednjeg noćnog vlaka
Bila si dijete i majka
majka-dijete odraslom muškarcu
Gledala sam te iz utrobe
iz početnog gledišta
Bila si predana
Bila je još jedna mazna nedjelja u nizu
Uvukla sam se u tebe
kao magla u prazan prostor
iznad jezera
Bila sam tvoja voda
Ljuljala si me
Utjeha-majka
sklupčanu u krevetu
Dok ne odu mrakovi
sjene
i jedno veliko čudovište
ispod ružičastog kreveta
***
IRENA.
Koračam kroz sobu
gore sam
dolje sam
u kojoj smo nekad sjedile.
Nad glavama rastopljen mjesec i
jedan svileni bljesak
štit
da nas nitko ne nađe u dalekim svjetovima
štit
da nas nitko ne čuje u dubokim riječima.
Koračam kroz sobu i znam
napisat ću ti pismo
sestro Irena.
Napisat ću ti: posudi mi jednu od onih
cvjetnih haljina od svile
pođimo na najveći berlinski trg
tamo smo mnoštvo
tamo smo sve i tamo smo ništa.
Tako je, čini se, najbolje.
Bit ćemo jedna za drugu
samo to nam treba
kukuljica od svile
— malo nošena malo prozirna —
Nitko to neće uočiti
jer cvjetovi su tako postojano lijepi
tako su žuti i tako su veliki.
A kad se vratimo, napisat ću:
pođimo opet u našu strašnu sobu
zasadimo stopala u noćne papuče
ukopajmo tijela u noćne ogrtače.
Poezija je najmilija dok je obasjava samo
trag mjeseca.
Tvoj prst pokazuje posljednji stih.
Posljednji su stihovi uvijek strašan kraj
ipak
jedini izlaz
ipak
vidim
ti i dalje pišeš.
Ti pišeš.
Iako
i tako lako
nevidljiva.
_______________________________________________________
IRENA SKOPLJAK BARIĆ (Zenica, 1982.) profesorica je hrvatskoga i ruskog jezika i književnosti. Pjesme i kratke priče objavljivala je na pojedinim internetskim portalima, u časopisima te u nekoliko zbornika i publikacija u sklopu književnih natječaja. Neke su joj pjesme i kratke priče pohvaljene, a neke nagrađene. Suautorica je čitanki iz hrvatskoga jezika u izdanju nakladničke kuće Profil Klett te digitalnih obrazovnih sadržaja za projekt e-Škole. Pokretačica je Književnih dana Marije Jurić Zagorke koje organizira i provodi u suradnji s Narodnom knjižnicom Vrbovec, a u sklopu kojih je raspisan i natječaj ZA najbolju GORKU priču. Godine 2016. izišla je njezina prva pjesnička zbirka Neprivezani u izdanju Hrvatskoga društva pisaca iz Zagreba. Svoju drugu pjesničku zbirku Plava mahovina objavila je 2020. godine, također u izdanju Hrvatskoga društva pisaca.
čovjek-časopis 