AMFORE OSVETNICE
Spremao se za put preko okeana
ni sam ne zna zašto…
Na krmeni jarbol jedrilice ugradio
šestokraku vjetrenjaču,
ukrcao galone vode i ugalj,
usoljenu govedinu, sušeno meso,
pasulj, vanilice i lokum.
Spremio je mišice da
pri brzini od 70 milja
ispumpava vodu poslije oluja,
harpune kad se prišunjaju morski psi,
izbaždario instrumente…
Pod pazuhom zamka Svetog Đorđa
u Lisabonu ostavio je
rukopise da ga dočekaju drugačiji.
Ipak, nije zaplovio nikuda –
opljačkane i silovane amfore
ispile su okean!
***
KĆER FELUKA
Čekao sam pasate,
trgovačke vjetrove
bogomdane za plovidbu
barke iz Provanse sa dva jarbola.
Zvali su je feluka.
U zvižducima stršljenova kroz vrtove
čuo se glas barona De Tota
o vjetrovima Aliseja
i satnica dolaska
iz kritskih luka u Egipat.
Barka u grimiznoj tunici
s ogrlicom od istočnih kristala
čeka vjetar
da je predam svatovima.
Ne zna da su na Jadranu
sprženom zvijezdom bljedožute boje
uragani sve i svja protjerali u ustoriju.
Kćer feluku potapam
da ne ostane udovica
a njenom tunikom davim se…
***
PRED VRATIMA SUNCA
Zaslijepi me, sunašce,
sa Vrata sunca
od vulkanskog kamena sa Anda
uklesano rukama nevinih neimarki
u slavu boga Inka
da ne vidim močvaru
koja se više ne zove morem
nego koritom suza
iz vodenog sata preplakalih
ili mi daj blagoslov
da kroz Vrata prođem
u svoju kvasnu dimenziju.
Ako se oglušiš,
jednu od tvojih neimarki
oženiću
pa makar se
na putu do dobrotskih vezova
u prah pretvorila.
***
IGLENE UŠI
Pripitomio je more…
Iz kompasa istrgao
magnetnu iglu
suvišnu za navigaciju nesvodivim,
opuštena uzda jedara i san.
Po ribi pismonoši
poslao je u gnijezdo
na obrušenom tornju
da kćeri za rođendan
(bez broja svjećica)
probiju uši!
***
HAVARIJA
Barba je otplivao u ropcu
do stijena
ne okrećući se za oficirima
uhvaćenim za daske
i lobanju kormila.
Kadet se borio sa kovitlacem
bez uspjeha,
mehaničar ugušio parom
a mali od kužine prerezao
grkljan kosturom tune.
Brže bolje, brodskim konopcima
vezao sam se
za pjenušavu vodu
da mi mrtvaci ne obuku
odijelo od kamenjara.
***
BORIS JOVANOVIĆ KASTEL /1971/
Kritika ga smatra najznačajnijim crnogorskim pjesnikom mediteranske orijentacije i uglednim imenom mediteranskog pjesništva i književnosti bivše Jugoslavije.
Objavio je preko dvadeset knjiga poezije i eseja. O njegovoj poeziji objavljena je knjiga izabranih eseja domaćih i stranih pisaca Mediteranski gospar (2009).
Dobitnik je svjetske Pohvale za poeziju Nosside 2011. koja se dodjeljuje pod pokroviteljstvom Svjetskog poetskog direktorijuma UNESCO-a u italijanskom gradu Ređo Kalabrija. Uređivao je časopis za književnost Ovdje (2000-2003).
Poezija mu je prevođena na italijanski, engleski, poljski, češki, mađarski, albanski, ukrajinski i slovenački jezik.
Zastupljen je u Antologiji svjetske poezije Nosside na italijanskom jeziku, Antologiji Mediteranske ljubavne poezije od najstarijih vremena do danas, Antologiji slovenske poezije na slovenačkom jeziku, Antologiji južnoslovenskih poezija na poljskom u izdanju Agawe iz Varšave, dvojezičnoj češko-engleskoj, Antologiji savremene slovenske poezije Bludni korijeni (2015) objavljenoj na Univerzitetu Palackog u Olomoucu u Češkoj Republici koja se izučava na svim univerzitetima slavistike u Evropi i svijetu, u prestižnoj Antologiji mediteranske poezije Mare Mare u kojoj svaka zemlja Mediterana ima po jednog predstavnika čija poezija je objavljena na italijanskom i maternjem jeziku autora (Adda editore, Bari, 2017, u izboru i prevodu Milice Marinković), u antologiji crnogorske poezije u ukrajinskom časopisu Vsesvit iz Kijeva (11-12/2016, u prevodu Dmitra Čistjaka i izboru Sretena Perovića), Antologiji crnogorske poezije na italijanskom jeziku, Antologiji crnogorske poezije na albanskom jeziku, antologijama crnogorske poezije, antologijama poezije o vinu, ženi…
Kastelov izbor iz poezije na slovenačkom jeziku Ručak na hridini /Kosilo na čeri/objavila je 2014. godine slovenačka izdavačka kuća Hiša poezije u antologijskoj ediciji evropskih pjesnika Poetikonove lire kao dio programa Evropske komisije. Izbor iz poezije na makedonskom jeziku Čekaju li nas brodovi (Чекаат ли бродовите) objavilo je renomirano Udruženje za nauku i kulturu НОВА iz Bitole 2018. godine.
Knjiga poezije Pozivno pismo suncu (2016), objavljena u prestižnoj biblioteci savremene crnogorske poezije Savremenik Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice, ovjenčana je prestižnom nagradom Književno pero Hrvatskog književnog društva za knjigu godine van izdanja HKD. Knjigu poezije More u naručju (2017) objavio je Kulturni centar Novog Sada u poznatoj ediciji Anagram koja obuhvata savremene regionalne i evropske autore. Na Struškim književnim susretima 2017. godine u Strugi i Ohridu, Kastel je ovjenčan nagradom za poeziju Kniževni branovi. Beogradski Institut za razvoj humanističkih disciplina Belko, Kastelu je u martu 2018. godine dodijelio specijalnu nagradu Balkanski juvelir za nemjerljiv doprinos baštinjenju, očuvanju i razvoju duha poezije i muzike Mediterana u književnom opusu. Iste godine, Borisu Kastelu je za doprinos mediteranskoj poeziji i povezivanju mediteranskih naroda i kultura uručena hrvatska književna nagrada Goran Bujić koju dodjeljuje zadarski Ogranak Hrvatskog književnog društva u Zadru.
Italijanski časopis za svjetsku književnost Margutte u oktobarskom broju 2014. godine, objavio je Kastelovu poeziju u prevodu Marije Tereze Albano. Kastelovu poeziju na engleskom jeziku, u prevodu Vladimira Sekulića, objavio je 2017. godine i časopis za mediteransku književnost Odisej (Odyssey) koji objavljuje najznačajnije pisce Mediterana od antičkih vremena do danas. Ciklus Kastelove poezije na azerbejdžanskom jeziku objavljen je u časopisu Ulduz (Zvijezda, br. 623, IV 2021) u bloku 12 crnogorskih pjesnika i pisaca, u prevodu Lene Ruth Stefanowitz i Božidara Proročića.
Izabran je u trideset pjesnika svijeta učesnika VI Svjetskog festivala poezije (Sixth World Poetry Festival) u Kalkuti (Indija) 2012. i 2014. godine.
Živi u Podgorici.
čovjek-časopis 