ANTON GOJÇAJ (ANTON GOJČAJ), ŠEST PJESAMA, dvojezično

SOK OD CIJEĐENOG KAMENA

moljac glođe stepenište
a on na sredini puta

pije sok od cijeđenog kamena
tvrdoglavi sizif
i oči ga peckaju
kao da je isjeckao jedno brdo luka

treba dobro provjeriti svaki pokret trepavice
kad kompas poludi
i igla se vrti
k´o rulet

da se ne bi gasio prometejev plam
dok se djeca takmiče u trčanju sa rijekama

LËNG GURI TË SHTRYDHUR

po i bren tenja shkallët 
e ai në gjysmë të rrugës

pi lëng guri të shtrydhur
sizifi tru-mushk
dhe sytë i djegin
si të kishte grirë një bjeshkë me qepë

duhet kontrolluar mirë çdo lëvizje e qerpikut 
kur çmendet kompasi
dhe gjilpëra rrotullohet 
si rulet

që të mos shuhet flaka e prometheut
derisa fëmijët bëjnë gara vrapimi me lumenjtë

***

DUŠA

ti nisi više ime što si bila
ni pitanje ni odgovor ni prsten vjernosti nisi
ja sam neko drugi neg´ si me ostavila
nad godinama mojim težina rose visi

vrijeme je krivo zašto me u srce ubode
bez utrobe će jednom ostati krug sunca
veća je no što slutih republika tjeskobe
ne slavi mržnjo kad buntovnik bunca

iz knjige me ne briši moje ja te danas zaklinje
istovremeno sam sjenka i svjetlosti čestice
dolazak feniksa jednim gromom započinje
i hrana su mu metafizike mrvice

SHPIRTI

ti nuk je më emri që ke qenë
as pyetja as përgjigjja as unaza e besës
unë jam dikush tjetër se ti më ke lënë
vitet tek unë kanë peshën e vesës

pse më ther në gjoks fajin e ka koha
pa mish do të mbetet ‘i herë rrethi i diellit
republika e dëshprimit më e  gjerë seç e besova
mos e festo urrejtje heshtjen e rebelit

mos më shlyej nga libri sot po të qes be
njëkohësisht jam hije edhe lëndë drite
ardhja e feniksit nis me një rrufe
dhe ushqehet me thërrime metafizike

***

NIKO NE RAZUMIJE LISICU

htjede postati vegetarijanka
jedno zrno grožđa da pojede

ali stube nije znala praviti
i grozd se miješao sa zvijezdama

zubima se ne može letjeti u nebo
izruga se jedan skriveni pauk

puna dostojanstva rep k’o kometa
lija napiše žalbu
protiv arhitekte svega

ruganje
ona gutati neće

ASKUSH S’E KUPTON DHELPRËN

deshi të bëhej vegjetariane
një kokërr rrushi ta hante

por shkallët s’dinte t’i bënte
kalaveshi përzihej me yjet

me dhëmbë s’ fluturohet në qiell
nënqeshi një merimangë e fshehur

plot dinjitet me bishtin si kometë
dhelpra shkroi një fletankesë
kundër arkitektit të të gjithave

shpotinë
nuk e ha ajo

Napomena autora: Ove tri pjesme, koje je na crnogorski jezik preveo Nikola Berišaj, objavljene su u časopisu „Fokalizator” br. 7-8, 2020 u Podgorici. 

***

MAZO – HIST – (OR)-I-JA

učeći s mukom napamet
jednu dekonstruktivističku formulu
vrhom jezika prepoznajem
ukus lažne semantike

u kafiću HISTORIJA
nude mi sok od anti-jabuke
cijeđen u mašineriji
za obradu DNK

reformatira krv i sjećanje
prosvjetljuje me histerični kelner
o protuindikacijama
mi ništa ne govori

u ciničnom katalogu brojeva
zraci svjetlosti vrše popis
zmijskih košuljica post-historijskog dizajna

dok petrificirani mozgovi
tantalovom žeđi ližu
kaleže plutonskog otrova

svemir nastavlja da se širi
a ja se saplićem
o vlastitom pupku

moram pokidati lanac što nas veže
da bih te mogao braniti majko
od novoprogramiranog edipa

MAZO-HIST-ORI

një formulë dekonstruksioniste
mu dashka ta mësoj përmendësh
por në maje të gjuhë ndiej
shijen e semantikës së rrejshme

në kafenenë HISTORIA
më ofrojnë lëng të anti-mollës
shtrydhur në makinerinë për
përpunimin e ADN-së

riformaton gjakun dhe kujtesën
më thotë kamerieri histerik
për kundërindikacionet
asgjë nuk më thotë

në katalogun cinik të numrave
rrezet e dritës regjistrojnë
këmishat e gjarpërinjve me dizajn post-historik

derisa mendjet e petrifikuara
me etjen e tantalit i lëpijnë
kupat e helmit plutoninan

gjithësia vazhdon të rritet
e mua më ngatërrohen këmbët
në kërthizën time

m’u dashka të këpus zinxhirin që na lidhë
të mundem të të mbroj
nga edipi i riprogramuar

***

ANTI-JABUKA

ukus su joj odstranili stručno
u znak solidarnosti sa
tamnom stranom mjeseca

post-biblijske zmije
drže stablo u čvrstom zagrljaju
u skladu s planom
otuđivanja ploda od korijena

zamrznuta jabuka na oltaru
slika steriliziranog značenja
u odsutnosti sunčevog zračenja

crv koji bude zagrizao
neće vidjeti granicu
između dobra i zla

ANTI-MOLLA

shijen ia hoqën me profesionalizëm
në shenjë solidariteti me
anën e errët të hënës

gjarprijt post-biblikë
trungun e përqafojnë fort
në pajtim me planin
e tjetërsimit të frutit nga rrënja

molla e ngrirë në altar
imazh me domethënie të sterilizuar
pa rrezet e diellit të munguar

krimbi që do ta kafshojë
nuk ka për ta dallar kufirin
ndërmjet së mirës dhe së keqes

***

NE POMAŽE GPS

gaseći žeđ na izvoru
moje oči sretoše oči zmije

potrčah potom
stazom instinkta
tri četvrtine uplašen
jednu trećinu pokajnik

u višnjem iskušenju
zvati to taktičkim povlačenjem
ili tektonskom frakturom
na razini determinizma

ključ od kuće nijesam izgubio
jer ga nisam ni imao
ali naći put povratka
u predvorje srca
ne pomaže mi ni GPS

GPS NUK MË NDIHMON

duke pirë ujë në burim
sytë e mi takuan sytë e gjarprit

pastaj ika
rrugicës së instinktit
tri të katërtat i trembur
një të katërtën i penduar

në tundimin sipëror
ta quaj tërheqje taktike
apo thyerje tektonike
në rrafshin e determinizmit

nuk e humba çelësin e shtëpisë
sepse as nuk e kisha
por rrugën e kthimit
në oborrin e zemrës
s’po e gjej as me GPS

Napomena autora: Prijevod na crnogorski: autor.

Svih šest pjesama, u originalnoj verziji na albanskom, objavljene su u časopisima „Nacional“ i „illz“, u Tirani.

***

ANTON GOJÇAJ (ANTON GOJČAJ) rođen je 1966. godine u Podgorici. Magistrirao je na Katedri za Albanski jezik i književnost u Prištini. Piše poeziju, prozu, književnu kritiku/studije. Do sada je objavio desetak knjiga na albanskom jeziku: jednu zbirku poezije 2001. i 2011.), zbirku kratkih priča (2003. i 2010.), jedan roman (2004., 2010 i 2015.) i četiri različite knjige s prilozima i osvrtima o književnim djelima (svaka po jedno izdanje: 2004., 2007., 2009. i 2011.)
Zbirka poezija mu je prevedena na engleski (LULU.com, SAD, 2012., drugo izdanje 2019. ), a roman „Pasija“ na crnogorski jezik (CEKUM, Podgorica, 2015.). Zastupljen je u antologijama albanske poezije na francuskom, kineskom i finskom jeziku, kao i u nekoliko panorama savremene poezije na albanskom i engleskom jeziku.
Na crnogorskom jeziku zastupljen je u knjigama: “Pet albanskih književnika u Crnoj Gori” (Art Club, Ulcinj, 2015 ), “Od gnijezda do zvijezda” (CEKUM, Podgorica, 2010.), “Prozor ostavi otvoren” (Centar za iseljenike Crne Gore, Zagreb, 2010), “Na putu putnici” (CEKUM, Podgorica, 2013.).
Povremeno se bavi i prevodilaštvom, uglavnom sa albanskog na južoslavenske jezike i obrnuto.
Zaposlen je u Zavodu za školstvo u Podgorici. Živi u Tuzima.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.