
PREZASIĆENJE
Ljudski je na momente
Pobjeći od svega
Umori se čovjek razabirući so iz mora
U vremenu sveukupnih znalaca
Samoća zvuči poput najljepših razgovora
Gledaj kalendar naše zbilje!
Zbog prezasićenja umiremo siromašni.
Uviđaš li da je čovjek pretrpan
da do sopstvenog nestajanja trpi
Ostavlja drugima koliko i sam ne može ponijeti
Misleći da će biti prvi u hrpi
A tamo, svi pojedinačno gradimo
Zajedničku nam muku
Tako da više nema, ko nama niti kome mi
Da stisnemo, od sveopćeg laktanja
Isčašenu ruku.
I zato je ljudski na momente
Pobjeći od svega
Smori čovjeka lupati za iskru kamen od kamen
A u vremenu vjetrova sa svih strana
Nemudro je puhati u plamen
***
POTONJI
Majmunoliki čovjek zarađuje
tako što igra u cirkusu
svezan za ime
žicama aluminijskim vraćali
otpale đonove čizmama
u zemlji rovova ušljemljeni
naslonjeni jedni na druge
pozaspali
Probudila ih detonacija od dugog njegovanog sujevjerja u
kurtoaznim aplauzima
tačka za potonje:
iznad čije zemlje
na nebu ima više zvijezda?
***
HORIZONT
nekoć sam maštom palio horizonte,
gazio po staklu krvavih peta, otvarao drugima zatvarao sebi od svekolike obmane obnevidjele oči,
dokle ćemo sa teretom punih grudi tuge i ljubavlju neuhranjeni stići,
gdje je ona što bi porezala dlan da joj srca bol bar na kratko mine
i u tišini hladne sobe pjevala samoći
jedan je dječak odbio da odraste, ostao da mašta i horizonte pali
ne dajući da studen obraze joj ledi
***
OBEZRIJEČEN
(kome o nepravdi da pjevam)
razvio sam osjećaj vlastite slabosti
u krčagu zemlje zamiješenog vodom
slagalicu što gledate, od mesa i kosti
vrijeme vraća tamo, u iskonski dom
u obećanu zemlju, naguraće tjela
ona puna vinom i ona puna mlijekom.
i ona crna kao i ona bijela.
galama se čuje iz jama
“čovjek je raskoštan!” čovjek je raskoštan!”
na ulazu u greblje stoji klin
na klinu okačen stav
nenosan
_____________________________________________________________________
OMER REDŽIĆ, teolog, vjerski službenik. Živi i radi u Prijedoru već 15 godina. Rođen u Bihaću 1984. godine, odrastao u Otoci. Piše i zapisuje. Objavio desetogodišnji Ljetopis Džemata Čaršija-Stari Grad. S rukopisnom zbirkom pjesama “Porodično ogledalo” konkurirao je za nagradu “Mak Dizdar” na ovogodišnjoj manifestaciji “Slovo Gorčina” u Stocu (izbor od deset najboljih rukopisa).