
PROKLETSTVO BOŽICE LJUBAVI
Pradavna pramajka roda moga
opći sa Hipolitom
i izrodi u prokletstvu generacije kćeri
osuđene na rađanje nesretnica.
Od potonjeg Hipolitovog roda,
u noći kada je Nebo rosom ljubilo Zemlju,
dok sam izlazila iz utrobe,
kap rose mi dodijeli neplodnost,
prekinuvši prokletstvo nesretnih kćeri.
Odjeknu kratki život u prvom smijehu.
***
SPASITELJ IZ SULEJMANOVE VOJSKE
U historiji jedne mahale, s konja pade
bezglavi spasitelj nad čijim mezarom
kamen nađe počivalište, pa motri
sve kojima je zapisano da zanoće
u nekoj od bližnjih kuća.
Nad Musalom počivališta nadlijeću
stoljećima Sulejmanove ptice
i određuju dan kad će novom stanovniku
spustiti dar.
Dan Kadra je bio kad sam darovana,
od tad sa svake ruže skidam trnje.
***
POCINIČNI LABUD
Pored imena koje nam daju kao usud,
uz prvi dah nam nebesa dodijele jezik
životne ljubavi,
koju nosimo na lijevoj strani poput
labuđeg broša.
Moj jezik bi o srcima koja se
nikad ne rastaju ako se jednom sretnu.
Nesreća je što je broš sačinjen od metala
kojem je nedostajala bogda cinka
da ne budem alergična.
______________________________________________________________________
MERIMA HANDANOVIĆ rođena je 1991. godine u Zenici. Magistrirala je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na Odsjeku za bosanski, hrvatski, srpski jezik i književnosti naroda BiH. Doktorantica je na na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Potpisuje lekture deset predstava u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica od 2016. godine, gdje je zaposlena na lektorskim poslovima i poslovima za odnose s javnošću. Urednica je, lektorica i recenzentkinja brojnih književnih studija, knjiga poezije i proze. Tokom svog profesionalnog i pedagoškog rada, učestvovala je na 16. Šopovim danima na Plivi kao i na Festivalu Radio Activa u Gradskoj biblioteci Zenica kao voditeljica radionica kreativnog pisanja. Objavljivala je poeziju u međunarodnim zbornicima. Književne osvrte objavljuje u u Časopisu za književnost i kulturu Društva pisaca BiH “Život”, u Časopisu za kulturu, znanost i društvena pitanja „Motrišta“ iz Mostara, te u Časopisu za vaspitanje i obrazovanje dece i odraslih „Blagodarje“ iz Novog Sada. Od 2017. godine je angažovana kao stručnjakinja iz prakse na predmetu Odnosi s javnošću u kulturi na Odsjeku za kulturalne studije Univerziteta u Zenici. Autorica je dvije zbirke poezije “Kihoteske” (2016) i “Sančopanteske” (2018) i jedne naučne studije “Jezik i stil Arsena Dedića” (2019). Živi i radi u Zenici.